- Početna
- Aktivnosti
- 2011.
- DONACIJE ELEKTRIČNIH OGRADA STOČARIMA NA PODRUČJU SMŽ
DONACIJE ELEKTRIČNIH OGRADA STOČARIMA NA PODRUČJU SMŽ
Donacija električnih ograda stočarima na području SMŽ od strane Ministarstva kulture velika je pomoć u čuvanju stoke na brskim pašnjacima Zrinske gore.
DONACIJA ELEKTRIČNIH OGRADA STOČARIMA NA PODRUČJU ZRINSKE GORE
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije nadležna je za provođenje programa i aktivnosti zaštite, očuvanja, održavanja, promicanja i korištenja prirodnih vrijednosti. Na području Zrinske gore (Ekološka mreža RH) iznimne krajobrazne i biološke raznolikosti, zabilježene su brojne ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste pa tako i strogo zaštićena divlja svojta vuk Canis lupus. Jedna od osnovnih zadaća Ustanove je povezivanje svih segmenata društva u ostvarivanju ciljeva zaštite prirode kao i pomoć ljudima koji imaju poteškoća u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti. Na području Sisačko-moslavačke županije na prostranim šumama i livadama Zrinske gore, uslijed slabe nastanjenosti, formiralo se 4 do 5 čopora vukova, od kojih 2 djelomično pripadaju području Bosne i Hercegovine. Nažalost tijekom jesenskih mjeseci zadnjih godina zabiliježeni su napadi na stada ovaca, te štete stočarima na području Općine Dvor.
Prema Planu upravljanja vukom 2010 -2015. predviđene su aktivnosti Detaljnog akcijskog plana kojima je cilj omogućiti što skladniji suživot s ljudima kako bi se očuvala populacija vuka u Hrvatskoj. Zadnjih godina zabilježene su štete od vuka na stadima ovaca, koje su jedan od glavnih izvora prihoda stanovništva, te je zajedno s Državnim zavodom za zaštitu prirode planirano više aktivnosti na provođenju Plana upravljanja vukom na području Sisačko-moslavačke županije za 2011. godinu.
U petak 08. travnja 2011. u organizaciji Ustanove, u Rujevcu donirano je 6 električnih ograda lokalnim stočarima s područja Općine Dvor, a donaciji su uz ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode RH Davorina Markovića i Jasnu Jeremić, voditeljicu Odsjeka prisustvovali i viša stručna savjetnica Uprave za zaštitu prirode Lucija Urli, djelatnici javne ustanove Zaštita prirode SMŽ ravnateljica Dragica Vugić, stručna voditeljica Kata Benac, glavni nadzronik Ljuban Menićanin i nadzornik Franjo Šklempe, predstavnica Sisačko-moslavačke županije Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode viša stručna savjetnica Blanka Bobetko-Majstorović , te šestorica doniranih stočara i djelatnik tvrtke Gumex-Eko koji je demonstrirao postavljanje ograde i uputio prisutne u njeno pravilno korištenje. Sredstva za nabavu ograda su namjenski izdvojena krajem 2010. godine od strane Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Ovom prilikom ravnatelj Zavoda Davorin Marković istaknuo je visoki potencijal Zrinske gore, njezine prirodne vrijednosti i prirodno bogatstvo, ali i mogućnosti kroz razvoj novih gospodarskih djelatnosti - turizmu izgrađenom na prirodnim potencijalima ovog kraja, te potrebu provođenja zaštite ovog područja.
Uporaba električnih ograda nije uobičajen način čuvanja stoke u našim stočarskim krajevima, uglavnom u predjelima koja svojom konfiguracijom omogućavaju njeno postavljanje. Potrebe za psima tornjacima i električnim ogradama, su znatno veće nego što ih pokriva program donacija, međutim svrha programa jest da potakne stočare u područjima gdje žive velike zvijeri, posebice vuk, na čuvanje stoke, a pravilno postavljena ograda znatno pomaže u sprječavanju šteta od vuka.
Postavljanje ograde snimio je poznati fotograf i snimatelj Boris Krstinić koji u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode radi dokumentarni film o vukovima u Hrvatskoj. Nakon postavljanja ograde obišlo se gospodarstvo doniranog stočara koji je u listopadu 2010. godine pretrpio štetu na svom stadu uslijed napada vuka.
O VUKU
Sivi vuk (Canis lupus) sisavac je iz reda zvijeri (Carnivora), porodice pasa (Canidae).Sve pasmine pasa nastale su udomaćivanjem od vuka, u procesu koji je započeo prije nekih 100 000 godina, s tim da je povremenih miješanja s vukom bilo i kasnije. Nastanjivao je svako stanište sjeverne polutke (od oko 20 sjeverne zemljopisne širine pa do polarnih kapa) na kojemu je bilo velikih parnoprstaša te zauzima ekološku nišu predatora na velike sisavce sjeverne Zemljine polutke. Vuk živi u čoporu koji je hijerarhijski ustrojen na način da roditeljski par vukova drži dominantan položaj, a ostali pripadnici čopora međusobno grade odnose nadređenosti i podčinjenosti. Dominantan vuk ili vučica odlučuje kada će čopor ići u lov, gdje će biti brlog, a hijerarhijska struktura vidljiva je i pri hranjenju na plijenu podčinjeni vukovi jedu nakon nadređenih. Osim toga, jaka dominacija, osobito po ženskoj liniji, onemogućava parenje podčinjenih članova, bilo međusobno ili s jednim od dominantnih vukova. Tako samo jedna vučica u čoporu može imati mlade, što je jedan od mehanizama samoregulacije veličine populacije toga vršnog predatora. U isti je mah spriječeno i parenje u srodstvu. Nemogućnost parenja i nedostatak hrane tjera podčinjene vukove na napuštanje roditeljskoga čopora i njegova teritorija. To se najčešće događa u drugoj i trećoj godini života mladih vukova.
Prema podatcima iz 2001. vukovi su nastanjivali Gorski kotar, Liku i Dalmaciju, te se povremeno pojavljivali u peripanonskom prostoru, na južnim padinama Velebita, blizu Ravnih kotara, kod Kaštela, pa sve do Biokova (Kusak, 2002.)., a u tom razdoblju vukovi su se ustalili u području Banovine, te dijelu Karlovačke županije do Bosiljeva.
Vuk je strogo zaštićena divlja svojta koji se štiti kroz više zakonskih akata - Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenima.
Zaštita velikih zvijeri jedno je od najsloženijih područja zaštite prirode. Vuk se hrani životinjama koje su istovremeno predmet gospodarskog iskorištavanja čovjeka u svrhu prehrane, lova i dr.
Rješavajući problematiku šteta od vukova, jedan od osnovnih načina njihovog sprečavanja ili smanjenja na najmanju moguću mjeru je kontrolirani nadzor stoke. Uporaba pastirskih pasa od davnina je bila uobičajena praksa u našim stočarskim krajevima, koja se na žalost tijekom vremena izgubila.
Sprječavanjem šteta od vuka omogućava se razvoj stočarstva na području Zrinske gore te očuvanja krajobraznih i bioloških vrijednosti livada i pašnjaka ekološki značajnog područja Zrinske gore.