Zaštita krajobraznih vrijednosti jedan je od temelja ukupnog vrednovanja prostora. Prema definiciji krajobraz je određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. (Zakon o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima NN 12/02), Konvencija o europskim krajobrazima članak 1.)

Krajobraz je osnovna sastavnica prirodne i kulturne baštine i ima važnu ulogu javnog interesa na području kulture, ekologije, okoliša i društva te predstavlja bogatstvo koje pogoduje gospodarskoj aktivnosti i doprinosi stvaranju lokalnih kultura. Republika Hrvatska je krajobrazno bogata i raznolika zemlja što je rezultat geografskog položaja zemlje te povijesnih okolnosti.

Prema pregledu krajobraznih jedinica Hrvatske navedenom u Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti - NSAP (NN br.81/99) i Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1998.) područje Sisačko-moslavačke županije pripada krajobraznim jedinicama Nizinska područja sjeverne Hrvatske i Panonska gorja, a rubno se dodiruje s jedinicom Bilogorsko-moslavački prostor.

Krajobraz Sisačko-moslavačke županije u cjelini ima visok postotak učešća krajobraza 1 i 2 kategorije prema važećoj planskoj dokumentaciji Županije.

Prikaz karte krajobraznih cjelina Sisačko-moslavačke županije
(Karta preuzeta iz NSAP, 1999.)

POSAVINA

Značajna karakteristika Sisačko-moslavačke Županije je aluvijalna dolina rijeke Save koja na području Siska čini brojne meandre, oblikujući tako jedinstven krajobraz, koji je dodatno oblikovao čovjek kroz stoljeća, koristeći šumska bogatstva te stvarajući bogate pašnjake i livade područja velike biološke raznolikosti – Posavinu. Ovo nizinsko područje čine Odransko, Lonjsko, Mokro i Sunjsko polje. Na prostor Posavine vežu se Turopolje, Pokuplje, Moslavina i dio Pounja. Ova područja visokovrijednog krajobraza koje karakteriziraju poplavne šume i poplavna polja – prirodne retencije, te su međunarodno vrijedna područja sa stanovišta zaštite prirode. Na ovom području značajan je udio poljoprivrednih površina koja okružuju naselja smještena uz rijeke ili podnožje brežuljaka Moslavačke i Vukomeričke gore i Banovine.

PANONSKA GORJA

Krajobraznu jedinicu Panonska gorja u Sisačko-moslavačkoj županiji čine Moslavačka, Zrinska i Petrova. Ova gorja su u cijelosti prekrivena šumom, nemaju izraženih stjenovitih vrhova niti većih otvorenih prostora, a prijelaz u nizinu im je postupan kroz pojas brežuljkastog terena. Uz šume ističu se i očuvane potočne doline. Podnožja i rubni prostor izloženi su pritisku gradnje. Moslavačka gora se nalazi na sjeveroistoku Županije te krajobrazno zatvara nizinu Posavine, a južni obronci gore su dojmljivi zbog nasada vinove loze i voćnjaka.

Krajobraznu jedinicu Panonska gorja u Sisačko-moslavačkoj županiji čine Moslavačka, Zrinska i Petrova. Ova gorja su u cijelosti prekrivena šumom, nemaju izraženih stjenovitih vrhova niti većih otvorenih prostora, a prijelaz u nizinu im je postupan kroz pojas brežuljkastog terena. Uz šume ističu se i očuvane potočne doline. Podnožja i rubni prostor izloženi su pritisku gradnje. Moslavačka gora se nalazi na sjeveroistoku Županije te krajobrazno zatvara nizinu Posavine, a južni obronci gore su dojmljivi zbog nasada vinove loze i voćnjaka.

BILOGORSKO-MOSLAVAČKI PROSTOR

Uz Moslavačku goru, sjeverno i južno ulazi predio koji karakterizira brežuljkast teren visine 100-200 m koji pripada bilogorskom prostoru na kojima su se razvila manja naselja, a prostorna cjelinu većinom čine mozaici poljoprivrednih površina između manjih šumskih cjelina.

Prema smjernicama izraženim u Studiji zaštite prirode SMŽ i prijedlogom mjera kako iste provesti sukladno Zakonu o zaštiti prirode potrebno je razvijati djelatnosti koje koriste prirodne vrijednosti na način da ih ne umanjuju niti uništavaju. Prirodne i krajobrazne vrijednosti u kombinaciji s kulturno-povijesnom baštinom mogu biti jedan od temelja razvoja Sisačko-moslavačke županije. Razvoj specifičnih oblika turizma i ekološke poljoprivredne proizvodnje mogu biti pokretači razvoja određenih područja.

Visokovrijedni krajobraz potrebno je očuvati na način da se u prostorno planskoj dokumentaciji poštuju postojeće krajobrazne vrijednosti te se ugrade zaštitne mjere njegovog očuvanja i raznolikosti. Potrebno je ograničiti širenje građevinskih područja na obroncima Zrinske i Moslavačke gore te poštivati tradicionalne arhitektonske smjernice prilikom izgradnje objekata posebne namjene.

Potrebno je poticati obnovu zapuštenih travnjaka i razvoj ekstenzivnog stočarstva kao mjeru očuvanja krajobraza poplavnih pašnjaka, a nužne su mjere revitalizacije krajobrazno slikovitih segmenata kao što su mlinovi na potocima i rijekama te otvoriti vizure srednjovjekovnih utvrda i gradova na Zrinskoj i Moslavačkoj gori.