Untitled

Moslavačka gora

Ukupna površina prvog Regionalnog parka u Hrvatskoj iznosi 15.295,49 ha

- Sisačko-moslavačka županija 8.540,62 ha,

- Bjelovarsko-bilogorska županija 6.754,87 ha.

Masiv Moslavačke gore predstavlja prepoznatljivu krajobraznu cjelinu šireg prostora Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Šumoviti prostor mozaično je prošaran poljoprivrednim površinama i ispresijecan slikovitim potočnim dolinama.

Šumski pokrov dominira, uključujući i vršni dio s najvišom kotom Humka (489 mnv).

Seoska naselja uvlače se u šumske predjele, a ponegdje se ističu obronci prošarani vinogradima

Temeljni prirodni fenomen predstavljaju očuvane šumske sastojine srednjoeuropskoga flornog sastava (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab), južnoeuropskoga (pitomi kesten) i manjim dijelom euroazijskoga (joha, breza, bor). Zajedno s pripadajućim biljnim i životinjskim vrstama, te ostalim staništima poput travnjaka i potoka sa slikovitim dolinama, Moslavačka gora je od značajne regionalne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti.

Turistički potencijal ovog prostora, osim očuvanih prirodnih vrijednosti, predstavljaju i objekti kulturno-povijesne vrijednosti koji, uz primjerenu obnovu, mogu značajno doprinijeti očuvanju kulturološkog bogatstva na nacionalnoj razini.

Očuvanje prirodnih elemenata krajobraza, obnova kulturno-povijesnih vrijednosti te sprječavanje negativnih antropogenih utjecaja glavni su zadaci čija uspješna provedba može dugoročno osigurati opstojnost krajobraznih vrijednosti ovog dijela Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

GEOLOGIJA I GEOLOŠKA BAŠTINA

Moslavačka gora posjeduje vrlo zanimljive geološke značajke i bogatu geološku baštinu. Karakteristična je pojava različitih magmatskih i metamorfnih stijena u zanimljivim strukturnom odnosima.

Unutar najstarijih naslaga u rudniku bentonitske gline u G. Jelenskoj nađeni su 1994 godine fosilni ostaci praslonova Gomphotherium angustidens, Prodeinotherium bavarieum te nosoroga Brachypotherium brachypus.

Na Moslavačkoj gori nalazi se više razasutih manjih i većih kamenoloma, od kojih su neki napušteni. Po svome značaju ističu se Kamenolomi Pleterac i Mikleuška. Kamenolom u granitu kod g. Jelenska zanimljiv je kao lokacija gdje je izvađen kamen za prvi postament spomenika Banu J. Jelačiću na Jelačićevom Trgu u Zagrebu (zbog trošenja je kasnije zamijenjen).

Na području Sisačko moslavačke županije javljaju se poznati prirodni izdanci nafte. Smješteni su u potoku Paklenica kod sela Mikleuška. Danas je dobro vidljiv jedan izdanak nafte na padini s lijeve strane potoka. Ovi izdanci se prvi puta spominju sredinom prošlog stoljeća uz navod da se nafta javljala u obliku piskutaka. Prvi počeci pridobivanja nafte u ovom kraju vezani su za okna-bunare. Okno Martin iz 1855 godine iskopano je do dubine od 72,5 m s postranim hodnikom od 50 m. Lokalitet Paklenica predložen je za zaštitu u prostornom planu županije u kategoriji spomenika prirode.

Floristička istraživanja Moslavačke gore utvrdila su 242 biljne vrste, od kojih se dvije nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

- zvjezdasti šaš Carex echinata

- mirisavi dvolist Platanthera bifolia (na slici)

FLORA I FAUNA

Opsežnija istraživanja faune Moslavačkog gorja obavljena su krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.Od ugroženih ribljih vrsta ovdje dolazi bijeli klen Leuciscus cephalus. Od vodozemaca valja izdvojiti

žutog mukača Bombina variegata,

šumsku smeđu žabu Rana dalmatina

šarenog daždevnjaka Salamandra salamandra .

Od ptica zanimljiv je nalaz patuljastog orla Hieraaetus pennatus koji je u Hrvatskoj izrazito rijetka vrsta te je gniježđenje sa sigurnošču zabilježeno samo na području Kalničkog gorja.