Untitled

Značajni krajobraz Odransko polje

Odransko polje većim dijelom pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Rubni dijelovi polja su oko 10 km udaljeni od industrijskih zona najbližih gradova Siska i Velike Gorice, te predstavlja oazu očuvane prirode. Značajni krajobraz Odransko polje nalazi se na području Grada Sisak, Općine Lekenik, Općine Martinska Ves.

Rijeka Odra predstavlja okosnicu hidrološkog režima ovoga prostora. Ona nastaje od nekoliko izvora podzemnih voda sjeverno od Velike Gorice, teče Odranskim poljem paralelno sa Savom i kod Siska se ulijeva U Kupu. Na cijelom području nema značajnijih onečišćenja od gradskih ili industrijskih otpadnih voda što znatno doprinosi očuvanosti i vrijednosti cijelog prostora.

Odra pripada slivu rijeke Save, dugačka je 80 km, a površina slivnog područja 604 km2. U Odru se ulijeva nekoliko pritoka s Vukomeričkih gorica - Lomnica, Buna, Lekenik.

Odransko polje predstavlja dio većeg retencijskog sustava obrane od poplava Srednje Posavlje, koji obuhvaća i prostore Lonjskog i Mokrog polja. Retencije su prirodne površine za rasterećenje velikih voda koje nastaju u razdobljima velikih kiša ili topljenja snijega. U Odransko polje ulijevaju se vode Odre, Kupe i Save, najviše u periodu od studenog do ožujka.

Retencije su važne, osim u odbrani od poplava, i u procesu pročišćavanja voda iz vodotokova te su bitne u regeneraciji podzemnih voda.

Europa, uslijed meliorativnih i drugih zahvata, nema prirodnih velikih retencijskih područja, te područje Odranskog polja (u europskom kontekstu) koje ulazi u retencijsko područje Srednje Posavlje predstavlja pozitivan primjer zaštite poplavnih područja - ne samo za Hrvatsku nego i ostala područja uzvodno i nizvodno - Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

Prema klasifikaciji krajobraza (Nacionalna strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti)

Odransko polje pripada krajobraznoj jedinici "nizinska područja sjeverne Hrvatske" s dvjema

krajobraznim cjelinama:

- agrarnog krajobraza u kojem se ističu poplavni travnjaci uz Odru i

- prostrani kompleks nizinskih hrastovih šuma.

Krajobraz Odranskog polja je visokog stupnja vrijednosti, bez velikih gradskih jezgri, malo

negativnog antropogenog utjecaja i rubnim naseljima s još uvijek bogato očuvanom drvenom

arhitekturom - drvene kuće s rezbarijama, gospodarske zgrade i drvene kapelice.

Ruralno stanovništvo se bavi ekstenzivnim stočarstvom s posebnim naglaskom na uzgoj konja -

hrvatski posavac koji na ovom području čini oko 40 % ukupnog broja. Osim konja prisutna su

stada goveda i svinja.

Prizori prostranih pašnjaka sa stotinama konja, goveda i svinja rijetkost su u Europi i u Hrvatskoj te

uz poplavna područja Lonjsko, Mokro i Sunjsko polje predstavljaju veliku krajobraznu vrijednost

međunarodne važnosti.

Na ovom području je zabilježeno 300-tinjak vaskularnih biljaka, od kojih se mogu izdvojiti neke

navedene u Crvenoj knjizi i zaštićene su temeljem Zakona o zaštiti prirode i drugim zakonskim

propisima

- kockavica Fritillaria meleagris,

- kaćuni Orchis morio, Orchis coriophora, Orchis tridentata (osjetljive vrste),

- četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia (ugrožena vrsta) i druge.

Od faune zabilježen je veći broj vodozemaca, gmazova, sisavaca, leptira i riba.

Vlažne livade Odranskog polja predstavljaju najvažnije područje gniježđenja kosca - Crex crex u

Hrvatskoj i Europi, a poplavne šume hrasta lužnjaka stanište su štekavca - Haliaeetus albicilla. Odransko polje je s tog naslova međunarodno važno područje za ptice (kosca i štekavca), navedeno

u EU Direktivi o pticama.

Vlažne livade i poplavne šume čine područja razmnožavanja migratornih vrsta šišmiša - ranog večernjaka Nyctalus noctula i malog šumskog šišmiša Pipistrellus nathusii.

Odransko polje ima veliku ulogu kao riblje mrjestilište, a u rijeci Odri su zabilježene 22 riblje

vrste od kojih su velika većina autohtonih i ulaze u određene kategorije ugroženosti, a naročito je

ugrožena crnooka deverika - Abramis sapa.

Ekstenzivno stočarenje je tradicionalna gospodarska grana lokalnog stanovništva. Očuvanje pašnjačkih površina kroz desetljeća rezultat je uzgoja svinja, krava i konja na prostranim poljima uz rijeku Odru. Konji i krave od travnja do studenog borave na poljima, a tijekom zimskih mjeseci su u štalama na gospodarstvima u naseljima koja se nalaze na rubnim dijelovima Odranskog polja. Na području Odranskog polja prisutno je 40 % ukupne populacije autohtone pasmine konja - hrvatski posavac.

Odransko polje je vrednovano kao područje važno za zaštitu ptica EU (tzv. SPA područje) i potencijalno područje EU ekološke mreže NATURA 2000, a također je navedeno u Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske i kao takvo zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja biološke raznolikosti, a na dobrobit lokalnom stanovništvu koje na ovom prostoru živi.

Stanje očuvanosti Odranskog polja je još uvijek relativno dobro te ga je potrebno takvim i održati.

Nema većih industrijskih ili intenzivnije poljoprivredne proizvodnje. Jedini problem je zamiranje ekstenzivne poljoprivrede. Smanjenje broja stoke koja se slobodno pase po polju dovodi do zarastanja polja, prirodne sukcesije prema šumskim zajednicama, a nestajanjem travnjačkih vrsta direktno su ugrožene neke vrste, poglavito globalno ugrožena ptica kosac - Crex crex.

U tijeku je izrada Pravilnika o unutarnjem redu značajnog krajobraza Odransko s cjelovitim sistemom upravljanja i nadzora nad cijelim prostorom što je nužno za njegovo očuvanje i onemogućavanje štetnog djelovanja pojedinaca. Plan o unutarnjem redu definirat će komercijalne djelatnosti na način da korištenje prirodnih potencijala Odranskog polja ne umanjuje njegove prirodne vrijednosti - uspostaviti održivo korištenje prirodnih dobara uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.