Untitled

Zrinska gora

U Studiji zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije Zrinska gora predložena je za zaštitu kao značajni krajobraz površine 34.234 ha.

Ovo područje je najveće gorje u Županiji s najvišim vrhom od 615 m. Ciljevi očuvanja ovog područja su prvenstveno šumske sastojine bukve, hrasta kitnjaka i običnog graba, hrasta kitnjaka i pitomog kestena, šume crne johe uz potočne doline.

Na Zrinskoj gori je u velikoj mjeri očuvan prirodni krajobraz, a osim gustih šuma obronke presjecaju potoci i rječice čiste vode Petrinjčica, Sunja, Stupnica, Maja, Žirovac i drugi. Uz potočne doline i blaže obronke gore razvila su se manja naselja.

Krajobrazno se posebno ističu i otvorene vizure brdskih travnjaka, najviše na području Brezovog polja.

Geološki Zrinska gora pripada paleozojskim i mezozojskim stijenama koje karakteriziraju izmjena glinenih škriljevaca i grauvaknih pješčenjaka.

Od davnina su poznata i rudna bogatstva Zrinske i Trgovske gore te su brojni ostatci davne rudarske aktivnosti u rudokopima srebra, bakra, olova i željeza.

Sva ova bogatstva i ljepote osigurale su naseljenost ovih područja srednjem vijeku te su plemići poznate obitelji Zrinski imali posjede na području Zrinske gore i doline Une.

Drevna utvrda Zrin bila je jedan od važnih bedema obrane srednjovjekovne Hrvatske u obrani od Turskog carstva.